PKTN
O
P
U
K
N
I
T
E

Drogiranje: rekreativci, oprez!

"To nije opasno jer ne stvara fizičku ovisnost. To nije opasno jer je kontroliran unos i nemam potrebu za tim svaki dan. To nije opasno jer ću probati samo ponekad." Znamo li da ovisnost nije najveći i jedini problem koji droge mogu izazvati? 

925STUDIO

Svakodnevno sam kao psihologinja privilegirana čuti što se to ljudima događa u životu, što ih muči, veseli ili žalosti. Ljudi u mojoj radnoj sobi sjedaju na isti stolac, ali uvijek pričaju drugačiju, posebnu priču. Ipak, postoji jedna rečenica koju često čujem i uvijek je ista - da sam to bar ranije znao... Naime, često slušam mlade koji prolaze kroz razdoblje života koje je puno izazova, burnih odnosa, druženja i avantura i na tom putu dio njih odluči posegnuti za različitim vrstama psihoaktivnih tvari. Neki kako bi postigli bolje raspoloženje pri izlasku (npr. da bolje vizualno ili auditivno dožive koncert, izložbu), neki kako bi se prilagodili i svidjeli drugima, neki iz znatiželje, a neki u svrhu opuštanja.  Zanimljivo je da jedan dio njih uzima vrlo male doze specifičnih psihoaktivnih tvari (npr. speeda, kokaina) kako bi poboljšali svoj učinak kod učenja, vježbanja ili općenito svakodnevnog funkcioniranja.  Čovjek bi na prvu rekao sve su to opravdani razlozi, potaknuti željom za guštom, boljom zabavom ili čak boljim, bržim učinkom, no pri tome bi zanemario i drugu stranu priče koju donosi konzumacija takvih tvari. Većina mladih opravdat će svoju konzumaciju uvjerenjima i izlikama poput: to nije opasno jer ne stvara fizičku ovisnost ili to nije opasno jer je kontroliran unos i nemam potrebu za tim svaki dan ili to nije opasno jer probat ću samo ponekad. Ova uvjerenja temeljena su većim dijelom na paradigmi droge su opasne, izazivaju ovisnost. A što kada bih vam rekla da ovisnost nije najveći i jedini problem koji psihoaktivne tvari (droge) mogu izazvati? 

Psihoaktivne tvari mogu dovesti do ozbiljnih i dugotrajnih fizičkih posljedica i ozbiljnih duševnih poremećaja.

Vrlo mi je važno izreći da nitko na svijetu ne može u potpunosti predvidjeti na koji ćete vi način reagirati na određenu tvar. Psihoaktivne tvari imaju svoje sastojke te se njihovo djelovanje opisuje kroz najčešće reakcije koje mogu i ne moraju biti slične/iste kod onih koji ih konzumiraju. Kada vi i prijatelj konzumirate isto, ne znači nužno da morate i reagirati isto. Čak i da ponovite konzumaciju, vaša reakcija ne mora biti ista kao prethodna. Primjerice, kanabis (marihuana i hašiš) kod većine ljudi može dovesti do opuštanja, intenzivnijeg opažanja okoline (boja, zvukova), no isto tako kod nekih može uzrokovati halucinacije, panične napadaje, paranoidne reakcije dok na fizičkom planu  može oštetiti srce, smanjiti plodnost i slično. Radeći s ljudima, primjećujem da upravo rekreativna konzumacija često dovodi do ometanja kognitivnih funkcija pa se u takvim slučajevima mladi najviše žale na otežanu koncentraciju, poteškoće s pamćenjem, učenjem i općenito usmjeravanjem pažnje na ono što je važno. Posebno me brine što danas postoje dostupne psihoaktivne tvari koje su prema literaturi kemijski spojevi koji oponašaju djelovanje poznatih droga poput kokaina, heroina, amfetamina, marihuane i drugih. Drugim riječima, kemičari pronalaze legalne načine koji su alternativa poznatim ilegalnim psihoaktivnim tvarima.  U stvarnosti nas to dovodi do činjenica da je sve teže definirati sastav onoga što su ljudi skloni uzeti, a time im je i sve teže pomoći u trenutcima poput akutnih intoksikacija, tj. kada konzumacija ne krene u željenom smjeru. 

Literatura jasno navodi, a praksa to i potvrđuje, kako dio psihotičnih poremećaja (shizofrenija, bipolarni poremećaj i dr.) može biti dijelom uvjetovan i psihoaktivnim tvarima.

Upravo ta jedna ili jedna u nizu konzumacija može dovesti do stanja potpune konfuznosti, halucinacija, osjećaja izrazitog straha i nemira, prestravljujućeg osjećaja odvojenosti od sebe i realiteta.

Sve može postati kronično i zauvijek promijeniti vaš život. Susrećem ljude u trenutku kada započinje proces razvoja određenog duševnog poremećaja uzrokovanog psihoaktivnom tvari ili kada je sam poremećaj već razvijen u cijelosti. Upravo mi tada najčešće znaju reći - da sam to bar ranije znao, ne bih se u to upustio. Važno je napomenuti da tada, u pravilu, više nema ekipe s vama – s tim se stanjima, nažalost, ljudi uglavnom nose sami ili uz podršku najbližih (obitelj, partner) kojima se tada životi drastično mijenjaju na nezamisliv način. 

Mladić koji je na maturalcu odlučio prvi put eksperimentirati s marihuanom zapao je u paranoidni svijet iz kojeg smo ga dugotrajno tek uz pomoć lijekova i bolničkog liječenja djelomično vratili u stanje koje je prethodilo svemu. Naravno, ishod i uspješnost tretmana za pojedinca nikad ne znamo unaprijed! 
Mladi se menadžer javlja zbog teških paničnih napadaja koji su posljedica konzumacije kokaina koji, po njegovim navodima, pod normalno koristi većina suradnika njegove tvrtke u svrhu povećanja učinkovitosti rada. 
Osim psihičkih posljedica za samoga korisnika, tu su i posljedice za bliske ljude i okolinu koje nikako ne smijemo zanemariti. Sjećam se shrvane djevojke čiji je dečko umro od posljedica moždanog udara njoj pred očima, a sve zbog konzumacije kokaina u svrhu zabave. 

Puno toga možemo učiniti prije nego odlučimo hoćemo li konzumirati psihoaktivne tvari. Pred nama je odluka, izbor o svemu pa tako i o konzumaciji psihoaktivnih tvari. Vrlo se često prve konzumacije događaju pod pritiskom okoline, neplanirano, u emotivno nabijenim stanjima kada nismo do kraja svjesni što uistinu radimo.

Bez obzira na to što možda u tom trenutku nismo svjesni sebe ili nismo dovoljno racionalni, mi izabiremo, a posljedice te odluke, kakve god da jesu, odrazit će se na naš živčani sustav i psihu.

Kada razmišljate o ovoj temi, važno je na umu imati odgovornost prema sebi, ali i prema drugima – najčešće onima najbližima. Odluke o tome trebali biste donositi oslanjajući se na racionalni dio, informirajući se o svim mogućim posljedicama. Zanimljivo je kako će većina ljudi pri kupovanju hrane pogledati rok trajanja, sastojke i ostalo, ali kod pribavljanja psihoaktivnih tvari oslonit će se na potpuno nepoznato, na neprovjerene informacije – jer gdje ćete ih provjeriti? Ah, da, preporuka... I priuštit ćete tijelu i psihi  avanturu koja će možda ostaviti i doživotne posljedice. Ukoliko birate rekreativnu konzumaciju psihoaktivnih tvari (u posebnim prilikama, povremeno), znajte da i takav vid konzumacije vodi do jednakih doživljaja, do jednakih kemijskih šokova koje priuštimo organizmu te može rezultirati jednako lošim posljedicama. I rekreativna konzumacije ima jednaku razinu rizika bez obzira što ju vi tako ne doživljavate. Biti odgovoran prema sebi znači razmisliti što sve riskirate ako se odlučite konzumirati psihoaktivne tvari, razmisliti od koga ćete i što ćete uzeti jer psihoaktivne tvari ne dolaze upakirane s odobrenim certifikatom. Informirajte se na vrijeme, pričajte sa stručnjacima, pitajte nas! Tako brinete o sebi. Svi nosimo posljedice svojih odluka kroz život. Voljela bih da nađete hrabrost i motivaciju za preispitivanje svoje odluke kada su psihoaktivne tvari (droge) u pitanju. Radeći posao psihologa na odjelu psihijatrije, svaki dan svjedočim tome da pogrešne odluke (nekad i samo jedna) mogu toliko drastično izmijeniti nečiji život, dok, s druge strane, život uistinu može biti dovoljno napet i uzbudljiv i bez dodatnih stimulansa. 

Literatura
Begić i suradnici (2011). Psihopatologija, Medicinska naklada Zagreb
Haxhibeqiri S, Haxhibeqiri V. (2018). Nove sintetičke (dizajnirane) droge. Zdravstveni glasnik; 1:58-71
Marković, Rastović (2020). Tržište droga - utjecaj sintetskih kanabinoida… Polic. sigur. (Zagreb),  broj 3, str. 297 – 312
Ostojić D, Silić A, Kos S, Čulo I, Savić A. (2017). Terapija prve psihotične epizode. Medicus; 26(2):151-160

nastavi čitati
rastem, tko sam