Anksioznost je psihički poremećaj koji zahvaća milijune ljudi diljem svijeta, uzrokujući stalnu zabrinutost, nesanicu i fizičke simptome poput lupanja srca. Iako se SSRI (selektivni inhibitori ponovne pohrane serotonina) često propisuju kao prva linija obrane, mnogi pacijenti ne reagiraju dobro na ove lijekove ili doživljavaju neugodne nuspojave.
Osim SSRI antidepresiva, postoje brojne druge farmakološke opcije za liječenje anksioznosti koje uključuju benzodiazepine, SNRI antidepresive, buspiron, beta-blokatore, antikonvulzive i određene antidepresive poput mirtazapina i trazodona. Njihova primjena ovisi o specifičnom tipu anksioznog poremećaja, težini simptoma i individualnom zdravstvenom profilu pacijenta.
Svaki od ovih alternativnih lijekova djeluje na različite neurotransmitere i receptore u mozgu, nudeći rješenja kada standardna terapija nije dovoljna ili prikladna. U nastavku ćemo detaljnije istražiti svaku od ovih opcija, njihove prednosti, nedostatke i primjenu u kliničkoj praksi.
Što Je Anksioznost i Kako Djeluju Lijekovi Za Njeno Liječenje
Anksioznost predstavlja prirodnu emocionalnu reakciju na stres, no kad postane intenzivna, dugotrajna i ometa svakodnevno funkcioniranje, govorimo o anksioznom poremećaju. U Hrvatskoj oko 15% stanovništva tijekom života iskusi neki oblik anksioznog poremećaja, što ga čini jednim od najčešćih psihičkih stanja. Fizički simptomi poput ubrzanog rada srca, pojačanog znojenja i napetosti mišića često prate psihološke manifestacije kao što su pretjerana zabrinutost, razdražljivost i poteškoće s koncentracijom.
Anksiozni poremećaji imaju kompleksnu neurobiološku podlogu. Neravnoteža neurotransmitera u mozgu – posebice serotonina, noradrenalina i gama-aminomaslačne kiseline (GABA) – smatra se ključnim faktorom. Ovi kemijski glasnici reguliraju raspoloženje, odgovor na stres i osjećaj smirenosti. Kada njihova razina ili funkcija odstupa od optimalne, javlja se anksioznost.
Farmakološki pristup liječenju anksioznosti ciljano djeluje na ove neurokemijske procese. Različite skupine lijekova utječu na specifične neurotransmitere i receptore, ublažavajući simptome anksioznosti kroz nekoliko mehanizama:
- Povećanje dostupnosti neurotransmitera – mnogi lijekovi blokiraju ponovnu pohranu neurotransmitera poput serotonina ili noradrenalina, povećavajući njihovu koncentraciju u sinapsama
- Modulacija receptora – određeni lijekovi izravno aktiviraju ili modificiraju aktivnost receptora koji sudjeluju u regulaciji anksioznosti
- Stabilizacija moždane aktivnosti – neki pripravci smanjuju pretjeranu neuronsku aktivnost povezanu s anksioznim stanjima
Farmakoterapija anksioznosti odabire se prema specifičnom tipu anksioznog poremećaja, težini simptoma, prisutnosti komorbiditeta i individualnim karakteristikama pacijenta. Važno je napomenuti da lijekovi djeluju različitom brzinom – neki poput benzodiazepina pružaju olakšanje unutar sata, dok drugi zahtijevaju više tjedana redovite primjene za postizanje punog terapijskog učinka.
Učinkovito liječenje anksioznosti često zahtijeva kombinaciju farmakoterapije i psihoterapije. Dok lijekovi ublažavaju simptome djelovanjem na biološke mehanizme, psihoterapijski pristupi poput kognitivno-bihevioralne terapije pomažu u razvijanju strategija za dugoročno upravljanje anksioznim mislima i ponašanjima. Ova integrativna strategija pokazuje najbolje rezultate u kliničkoj praksi.
Benzodiazepini – Tradicionalni Anksiolitici
Benzodiazepini spadaju među najduže korištene lijekove za liječenje anksioznosti, s prvim predstavnicima koji su se pojavili na tržištu još 1960-ih. Ovi lijekovi djeluju pojačavajući učinak gama-aminomaslačne kiseline (GABA), glavnog inhibitornog neurotransmitera u središnjem živčanom sustavu, što rezultira smirenjem, opuštanjem mišića i sedacijom.
Prednosti i Nedostaci Benzodiazepina
Benzodiazepini nude brzo olakšanje simptoma anksioznosti, često unutar 30-60 minuta nakon uzimanja, što ih čini izuzetno učinkovitima u akutnim situacijama. Njihova glavna prednost je brzina djelovanja koja donosi gotovo trenutno olakšanje kod paničnih napadaja, akutne anksioznosti ili nesanice. Klinička istraživanja pokazuju učinkovitost od 70-90% u kratkoročnom ublažavanju simptoma anksioznosti.
Međutim, benzodiazepini nose značajne rizike koji ograničavaju njihovu dugotrajnu upotrebu. Najznačajniji nedostaci uključuju:
- Razvoj tolerancije – tijelo se privikava na lijek nakon 2-4 tjedna redovite upotrebe, što smanjuje učinkovitost
- Fizička ovisnost – javlja se kod približno 40% pacijenata koji uzimaju terapijske doze duže od 6 tjedana
- Sindrom ustezanja – može uključivati pojačanu anksioznost, nesanicu, razdražljivost, tremor, a u težim slučajevima konvulzije
- Kognitivna oštećenja – problemi s pamćenjem, smanjena pozornost i psihomotorna usporenost
- Pojačani rizik od padova – posebno kod starijih osoba, povećavajući rizik od prijeloma za 50-60%
Zbog ovih rizika, suvremene smjernice preporučuju upotrebu benzodiazepina samo za kratkoročno liječenje (2-4 tjedna) ili povremenu primjenu.
Najčešće Korišteni Benzodiazepini u Hrvatskoj
Na hrvatskom tržištu dostupno je nekoliko benzodiazepina koji se razlikuju po brzini djelovanja, duljini učinka i specifičnim indikacijama:
- Diazepam (Normabel, Apaurin) – najkorišteniji benzodiazepin u Hrvatskoj s umjerenim početkom djelovanja (15-30 minuta) i dugim trajanjem učinka (20-100 sati). Primjenjuje se kod generaliziranog anksioznog poremećaja, napetosti mišića i kao dodatna terapija kod epilepsije.
- Alprazolam (Xanax, Helex) – ima brz početak djelovanja (15-20 minuta) i srednje dugo trajanje učinka (12-15 sati). Posebno je učinkovit kod paničnog poremećaja i miješanog anksiozno-depresivnog stanja. U Hrvatskoj ga koristi oko 25% pacijenata s anksioznim poremećajima.
- Lorazepam (Lorsilan) – srednje brzog djelovanja (30-60 minuta) s umjerenim trajanjem učinka (10-20 sati). Preferira se kod starijih osoba zbog manjeg nakupljanja u organizmu i manje interakcija s drugim lijekovima.
- Bromazepam (Lexaurin, Lexilium) – umjereno brzo djelovanje i srednje dugo trajanje učinka. Često se propisuje kod anksioznosti praćene psihosomatskim simptomima.
- Oksazepam (Praxiten) – sporiji početak djelovanja (2-3 sata) s kraćim trajanjem učinka (5-10 sati). Preporučuje se kod bolesnika s jetrenom insuficijencijom jer ne stvara aktivne metabolite.
Hrvatski liječnici najčešće propisuju diazepam i alprazolam, koji zajedno čine više od 60% svih recepata za benzodiazepine. Statistike HZZO-a pokazuju da se u Hrvatskoj godišnje izda preko 2 milijuna recepata za benzodiazepine, što ih svrstava među najčešće propisivane psihotropne lijekove unatoč preporukama za ograničenu upotrebu.
Buspiron – Nebenzodiazepinski Anksiolitik
Buspiron pripada skupini nebenzodiazepinskih anksiolitika i predstavlja jedinstvenu alternativu za liječenje anksioznosti. Za razliku od benzodiazepina i SSRI lijekova, buspiron ima drugačiji mehanizam djelovanja koji ga čini posebnim izborom u određenim kliničkim situacijama.
Kako Djeluje Buspiron
Buspiron djeluje kao parcijalni agonist serotonina na 5-HT1A receptorima u mozgu. Umjesto da povećava razinu serotonina u sinapsi poput SSRI lijekova, buspiron se izravno veže na specifične serotoninske receptore. Ovaj jedinstveni mehanizam objašnjava zašto buspiron ne izaziva sedaciju, ovisnost ili respiratornu depresiju karakterističnu za benzodiazepine. Njegova kemijska struktura azapirondekandiona potpuno se razlikuje od drugih anksiolitika, što rezultira selektivnijim djelovanjem na serotoninske puteve. Klinička ispitivanja pokazuju da buspiron modulira i dopaminergički sustav u specifičnim regijama mozga, posebice u prefrontalnom korteksu, što doprinosi njegovom anksiolitičkom učinku.
Kada Se Preporučuje Buspiron Umjesto SSRI Lijekova
Buspiron se posebno preporučuje kod generaliziranog anksioznog poremećaja kada pacijenti ne podnose SSRI nuspojave poput seksualnih disfunkcija, dobivanja na težini ili nesanice. Lijek je koristan kod pacijenata s poviješću ovisnosti jer ne stvara toleranciju ni fizičku ovisnost. Hrvatski psihijatri često propisuju buspiron starijim pacijentima i osobama s jetrenim oštećenjima gdje su benzodiazepini kontraindicirani. Buspiron također predstavlja dobar izbor za pacijente s komorbiditetom anksioznosti i depresije, iako njegov učinak nastupa sporije (2-4 tjedna) u usporedbi s benzodiazepinima. Standardna doza kreće se od 15 do 30 mg dnevno, a lijek je dostupan na recept u hrvatskim ljekarnama pod nazivima Travin i Buspar.
Beta Blokatori Za Liječenje Anksioznosti
Beta blokatori predstavljaju skupinu lijekova koji primarno djeluju na blokiranje adrenergičkih beta receptora u tijelu. Iako se tradicionalno koriste za kardiovaskularne bolesti, njihova sposobnost smanjenja fizičkih simptoma anksioznosti čini ih korisnom opcijom za određene oblike anksioznih poremećaja, posebice u situacijama akutne anksioznosti.
Primjena Beta Blokatora Kod Situacijske Anksioznosti
Beta blokatori pokazuju izvrsnu učinkovitost kod situacijske anksioznosti koja se manifestira prije specifičnih događaja. Propranolol i atenolol često se propisuju glazbenicima prije nastupa, govornicima prije javnih izlaganja ili pacijentima prije stresnih situacija poput intervjua za posao. Ovi lijekovi djeluju blokiranjem učinka adrenalina na srce i krvne žile, čime smanjuju lupanje srca, drhtanje ruku i znojenje – dominantne fizičke simptome anksioznosti. Istraživanja pokazuju da jednokratna doza propranolola (10-40 mg) uzeta 30-60 minuta prije stresnog događaja značajno smanjuje fizičke manifestacije anksioznosti kod 70-85% pacijenata, omogućujući im bolju izvedbu bez sedativnog učinka koji imaju benzodiazepini.
Biljni Lijekovi i Prirodni Preparati
Biljni lijekovi i prirodni preparati predstavljaju alternativnu opciju za osobe koje traže nefarmakološke pristupe liječenju anksioznosti. Ovi pripravci imaju dugu tradiciju primjene u mnogim kulturama i često se koriste samostalno ili kao dopuna konvencionalnoj terapiji.
Valeriana i Druge Ljekovite Biljke
Valerijana (Valeriana officinalis) jedna je od najpopularnijih biljaka za ublažavanje anksioznosti, s dokazanim umirujućim djelovanjem na središnji živčani sustav. Aktivni spojevi u korijenu valerijane, posebice valerenska kiselina, povećavaju razinu GABA neurotransmitera u mozgu, slično kao i benzodiazepini, ali bez rizika od ovisnosti. Kliničke studije pokazuju da 300-600 mg ekstrakta valerijane dnevno može značajno smanjiti simptome anksioznosti kod 60% korisnika.
Pasiflora (Passiflora incarnata) sadrži flavonoide koji moduliraju GABA receptore, pružajući blagi anksiolitički učinak bez sedacije. Posebno je korisna kod osoba s poremećajima spavanja uzrokovanim anksioznošću.
Kava kava (Piper methysticum), tradicionalni polinezijski pripravak, pokazuje značajan anksiolitički učinak zahvaljujući kavalaktonima koji djeluju na GABA receptore. Međutim, zbog mogućih hepatotoksičnih učinaka, njezina je upotreba ograničena u mnogim zemljama.
Lavanda (Lavandula angustifolia) u obliku eteričnog ulja ili čaja pokazuje umirujuće djelovanje na autonomni živčani sustav. Istraživanja potvrđuju da inhalacija lavandina ulja tijekom 15 minuta značajno smanjuje razinu kortizola – hormona stresa.
Matičnjak (Melissa officinalis) tradicionalno se koristi za ublažavanje nervoze i nesanice. Studije pokazuju da aktivni spojevi u matičnjaku inhibiraju enzim GABA transaminazu, povećavajući razinu GABA u mozgu.
Magnezij i Ostali Dodaci Prehrani
Magnezij ima ključnu ulogu u neurološkoj funkciji i regulaciji odgovora na stres. Deficit magnezija povezuje se s povećanom anksioznošću, a suplementacija često dovodi do poboljšanja simptoma. Preporučene dnevne doze kreću se između 300-400 mg, a najbolji oblici su magnezij citrat, glicinat ili malat zbog bolje apsorpcije.
L-teanin, aminokiselina koja se prirodno nalazi u zelenom čaju, povećava razine GABA i dopamina u mozgu. Kliničke studije pokazuju da 200-400 mg L-teanina dnevno smanjuje subjektivni osjećaj anksioznosti i poboljšava koncentraciju bez sedativnog učinka.
Omega-3 masne kiseline, posebice EPA (eikosapentaenska kiselina) i DHA (dokosaheksaenska kiselina), imaju protuupalno djelovanje koje može ublažiti simptome anksioznosti. Studije pokazuju da dnevni unos od 2000-3000 mg omega-3 masnih kiselina tijekom 8 tjedana značajno smanjuje razinu anksioznosti.
Probiotici predstavljaju novije područje istraživanja u kontekstu anksioznosti. Crijevna mikrobiota utječe na proizvodnju neurotransmitera poput serotonina, a određeni sojevi probiotika (Lactobacillus i Bifidobacterium) pokazuju pozitivne učinke na simptome anksioznosti kroz tzv. os crijevo-mozak.
Ashwagandha (Withania somnifera), adaptogen iz ajurvedske medicine, pomaže tijelu prilagoditi se stresu. Kliničke studije pokazuju da 300 mg standardiziranog ekstrakta dvaput dnevno značajno smanjuje razine kortizola i subjektivne simptome anksioznosti nakon 6-8 tjedana primjene.
Pregabalin i Gabapentin – Antiepileptici u Terapiji Anksioznosti
Pregabalin i gabapentin, lijekovi primarno razvijeni za liječenje epilepsije, danas igraju značajnu ulogu u terapiji anksioznih poremećaja. Ovi antiepileptici djeluju na kalcijeve kanale u živčanom sustavu, smanjujući oslobađanje ekscitatornih neurotransmitera poput glutamata i noradrenalina. Njihov jedinstveni mehanizam djelovanja pruža alternativu pacijentima koji ne reagiraju dobro na standardne anksiolitike ili antidepresive.
Pregabalin, poznat pod trgovačkim imenima Lyrica i Pregabalin, pokazao je iznimnu učinkovitost u liječenju generaliziranog anksioznog poremećaja (GAP). Klinička istraživanja potvrđuju da oko 52% pacijenata s GAP-om doživljava značajno poboljšanje simptoma nakon terapije pregabalinom. Standardna doza za anksioznost kreće se između 150 i 600 mg dnevno, podijeljeno u dvije ili tri doze. Zanimljivo je da pregabalin djeluje brže od SSRI antidepresiva – mnogi pacijenti osjećaju olakšanje već unutar prvog tjedna terapije.
Gabapentin, stariji lijek iz iste skupine, koristi se uglavnom “off-label” za anksioznost, što znači da takva primjena nije službeno odobrena, ali klinička praksa potvrđuje njegovu korisnost. Posebno je učinkovit kod socijalne anksioznosti i anksioznosti povezane s drugim zdravstvenim stanjima. Dnevne doze gabapentina kreću se od 900 do 3600 mg, podijeljeno u tri doze. Za razliku od benzodiazepina, gabapentin ne izaziva euforiju i ima značajno manji potencijal za razvoj ovisnosti.
Prednosti ovih antiepileptika za pacijente s anksioznošću su višestruke. Ne izazivaju značajnu sedaciju niti kognitivna oštećenja poput benzodiazepina. Nemaju negativne interakcije s alkoholom koje su karakteristične za mnoge psihotropne lijekove. Dodatno, ne utječu na seksualnu funkciju, što ih čini prihvatljivijima mnogim pacijentima u usporedbi sa SSRI antidepresivima.
Međutim, primjena pregabalina i gabapentina nosi i određene rizike. Najčešće nuspojave uključuju vrtoglavicu (javlja se u 30% slučajeva), pospanost (23%), suha usta i povećanje tjelesne težine. Kod starijih osoba povećan je rizik od padova, posebno tijekom prilagodbe na terapiju. Naglo prekidanje terapije može dovesti do sindroma ustezanja s nesanicom, glavoboljom, mučninom i pojačanom anksioznošću.
U Hrvatskoj su ovi lijekovi dostupni na recept, pri čemu pregabalin spada na B listu lijekova HZZO-a s djelomičnim pokrićem troškova. Mjesečna terapija pregabalinom (150 mg dnevno) bolesnika stoji oko 20 eura uz participaciju, dok je gabapentin nešto povoljniji.
Istraživanja pokazuju da je pregabalin najučinkovitiji kao monoterapija ili u kombinaciji s psihoterapijom za generalizirani anksiozni poremećaj, dok gabapentin daje najbolje rezultate kod anksioznosti povezane s kroničnom boli ili nesanicom. Zanimljiv podatak je da pregabalin kod 67% pacijenata s generaliziranim anksioznim poremećajem koji nisu reagirali na SSRI antidepresive pruža značajno poboljšanje kvalitete života.
Psihijatri u kliničkoj praksi često preporučuju pregabalin kao drugu liniju liječenja anksioznosti, posebno kod pacijenata s komorbidnom kroničnom boli, fibromijalgijom ili poremećajima spavanja. Gabapentin se češće koristi za anksioznost povezanu s drugim medicinskim stanjima, uključujući menopauzalne tegobe i posttraumatski stresni poremećaj.
Oba lijeka predstavljaju vrijednu alternativu tradicionalnim anksioliticima, posebno za pacijente s rizikom od razvoja ovisnosti ili one koji ne podnose nuspojave SSRI i SNRI antidepresiva.
Alternativni Pristupi i Terapijske Metode Bez Lijekova
Kognitivno-bihevioralna terapija (KBT)
Kognitivno-bihevioralna terapija predstavlja zlatni standard psihološkog pristupa liječenju anksioznih poremećaja. KBT pomaže pacijentima identificirati, razumjeti i promijeniti obrasce razmišljanja koji uzrokuju anksiozne reakcije. Tijekom strukturiranih seansi terapeut vodi pacijenta kroz proces prepoznavanja negativnih misli i zamjene istih realnijim interpretacijama. Istraživanja pokazuju da 60-80% pacijenata s anksioznim poremećajima doživljava značajno poboljšanje nakon 12-16 tjedana KBT tretmana. Protokoli poput terapije izlaganja, kognitivnog restrukturiranja i tehnike sistemske desenzibilizacije čine okosnicu ovog pristupa. Mnogim pacijentima KBT pruža dugoročne strategije za samostalno upravljanje anksioznim simptomima, smanjujući potrebu za farmakološkim intervencijama.
Mindfulness i meditacija
Tehnike utemeljene na mindfulnessu pokazuju izvanredne rezultate u smanjenju simptoma anksioznosti kroz kultiviranje svjesne prisutnosti u sadašnjem trenutku. Mindfulness-based stress reduction (MBSR) i mindfulness-based cognitive therapy (MBCT) dva su strukturirana programa koja kombiniraju meditaciju s elementima kognitivne terapije. Meta-analize objavljene u časopisu JAMA Psychiatry potvrđuju da redovita praksa mindfulnessa može smanjiti simptome anksioznosti za 30-50%. Prakticiranje meditacije svega 10-15 minuta dnevno dovodi do mjerljivih promjena u aktivnosti amigdale i prefrontalnog korteksa – dijelova mozga uključenih u regulaciju anksioznosti. Ove tehnike osobito su korisne kod upravljanja svakodnevnim stresom i prevencije povratka simptoma anksioznosti.
Tjelesna aktivnost i vježbanje
Redovita tjelesna aktivnost djeluje kao prirodni anksiolitik kroz povećano oslobađanje endorfina i regulaciju neurotransmitera poput serotonina i noradrenalina. Aerobne vježbe poput trčanja, plivanja ili brzog hodanja pokazuju najznačajniji učinak na smanjenje anksioznosti. Meta-analiza objavljena u časopisu Frontiers in Psychiatry dokazuje da 30 minuta umjerene tjelesne aktivnosti 3-5 puta tjedno smanjuje simptome anksioznosti za 20-30%. Joga i tai chi dodatno integriraju fizičke pokrete s tehnikama disanja i mindfulnessa, pružajući višestruke koristi. Istraživači s Harvardskog sveučilišta otkrili su da redovito vježbanje može biti jednako učinkovito kao i farmakoterapija kod blage do umjerene anksioznosti.
Tehnike disanja i relaksacije
Specifične tehnike disanja predstavljaju jednostavan ali izuzetno učinkovit alat za trenutno smanjenje simptoma anksioznosti. Dijafragmalno disanje, 4-7-8 tehnika (udah 4 sekunde, zadržavanje 7 sekundi, izdah 8 sekundi) i alternativno nosno disanje aktiviraju parasimpatički živčani sustav, smanjujući fiziološke simptome anksioznosti poput ubrzanog rada srca i povišenog krvnog tlaka. Progresivna mišićna relaksacija (PMR), gdje se sistematski napinju i opuštaju različite skupine mišića, pokazuje učinkovitost u smanjenju tjelesne napetosti povezane s anksioznošću. Elektroencefalografska istraživanja potvrđuju da ove tehnike povećavaju alfa moždane valove povezane sa stanjem opuštenosti i smirenosti.
Promjene životnog stila
Temeljite promjene svakodnevnih navika mogu značajno utjecati na razinu anksioznosti. Regulacija unosa kofeina, alkohola i šećera pokazala se ključnom u smanjenju anksioznih simptoma. Kofein podiže razinu kortizola i adrenalina, dok konzumacija alkohola narušava kvalitetu sna i mijenja ravnotežu neurotransmitera. Strukturirani obrasci spavanja s 7-8 sati kvalitetnog sna dnevno smanjuju reaktivnost amigdale i poboljšavaju emocionalnu regulaciju. Metoda Mediterranean-DASH Intervention for Neurodegenerative Delay (MIND) prehrana, bogata antioksidansima i omega-3 masnim kiselinama, pokazuje obećavajuće rezultate u smanjenju upale i oksidativnog stresa povezanih s anksioznošću. Redoviti socijalni kontakti i gradnja sustava podrške također predstavljaju važan zaštitni faktor protiv razvoja anksioznih poremećaja.
Akupunktura i tradicionalna kineska medicina
Akupunktura, drevna praksa iz tradicionalne kineske medicine, pokazuje obećavajuće rezultate u liječenju anksioznosti kroz stimulaciju specifičnih točaka na tijelu tankim iglicama. Studija objavljena u Journal of Acupuncture and Meridian Studies demonstrira da akupunktura može smanjiti simptome anksioznosti modulirajući razine neurotransmitera i aktivnost autonomnog živčanog sustava. Kliničke studije pokazuju da 12 tjedana akupunkture može smanjiti simptome generaliziranog anksioznog poremećaja za 40-60%. Istraživači sa Sveučilišta u Torontu otkrili su da akupunktura ima posebno povoljne učinke na simptome anksioznosti povezane s PTSP-om i paničnim poremećajem. Hrvatski zavod za zdravstveno osiguranje djelomično pokriva troškove akupunkture kad je indicirana za liječenje anksioznih stanja, što ju čini dostupnijom opcijom za mnoge pacijente.
Zaključak
Područje liječenja anksioznosti pruža raznovrsne mogućnosti izvan okvira SSRI terapije. Od benzodiazepina s brzim djelovanjem do buspirona koji ne izaziva ovisnost različite farmakološke opcije ciljaju specifične neurokemijske puteve.
Beta-blokatori pružaju rješenje za situacijsku anksioznost dok antikonvulzivi poput pregabalina pokazuju učinkovitost kod kroničnih anksioznih stanja. Prirodni preparati i dodaci prehrani također nude blaže alternative za ublažavanje simptoma.
Holistički pristup liječenju koji kombinira farmakoterapiju s psihoterapijom i tehnikama poput KBT-a ili mindfulnessa često daje najbolje rezultate. Pacijenti bi trebali u suradnji sa svojim liječnikom razmotriti individualizirani pristup koji odgovara njihovoj specifičnoj vrsti anksioznosti i životnim okolnostima.