U razdoblju smo matura, slijede ispitni rokovi, ali i ono famozno čišćenje raznih zadataka prije ljeta, a već smo malo pregoreni i svima bi nam dobro došao jedan brzinski wellness.
Svi se ponekad osjećamo loše i potonulo, bez obzira na naše godine, porijeklo, obrazovanje, naš krug ljudi. Jednostavno, ima tih dana, nekad i duljih razdoblja kada nas stisne svakodnevica ili pokosi prežestok ritam. Prije svega, posve je normalno osjećati sve emocije i stanja našeg ljudskog spektra. Lošije raspoloženje koje traje par tjedana ne mora nužno biti znak da si trebamo zalijepiti neku etiketu i dijagnosticirati si neki poremećaj... Svi imamo faze kada nas crnilo usisa.
U nedostatku dubljeg i kvalitetnijeg odmaka, slijedi kuharica s nekoliko ideja kako si možete pomoći. Jedan dio njih dolazi iz kognitivno-bihevioralnog pristupa ljudskom funkcioniranju upravo zato jer osnažuje dobro upravljanje sobom, svojom energijom i motivacijom te kroz sustavnu primjenu može dati relativno brze rezultate. Ima tu i narodnih mudrosti – smisao i sreću svatko od nas mora izmisliti, ponekad iz samog početka, posebno u situacijama kad je teško i kad radimo nešto repetitivno.
Kako preživjeti stresno razdoblje?
- UVEDITE DNEVNU RUTINU
Kada smo jako pod pritiskom i osjećamo pojačani stres, od velikog značaja može biti uvođenje svakodnevne rutine koja nam može dati osjećaj kontrole. Razmislite o tome što vam inače nosi neku dobru energiju, a vezano je uz vaše tijelo. Za nekog dobru rutinu može predstavljati planiranje tri zdrava obroka, za nekog duga šetnja nakon učenja svaki dan, za nekog svakodnevno vježbanje joge. Rutina vam može poboljšati osjećaj kontrole nad životom te istovremeno predstavljati neki vid brige za sebe.
Čak i ako ste dojma da nemate vremena, pokušajte pronaći mjesta za usporavanje. Nekome će odgovarati neke vježbe vizualizacije ili meditacije, nekome vježbe disanja, nekome joga.
Ako trebate konkretne ideje, pokušajte vježbati yogu s Adrienne, jako je topla i podržavajuća. Ako dosad niste probali, razmislite o aplikacijama za kultiviranje usredotočene svjesnosti, tj. mindfulnessa, na primjer Headspace.
- AKO PUNO ANALIZIRATE, ZAPIŠITE TO I IZBACITE IZ SUSTAVA
Svi smo danas puno u glavi i pretjerano analiziramo svaki svoj korak prije nego ga napravimo, a onda se opterećujemo i time kako su to drugi shvatili i što misle o nama. Umjesto da se vrtite u krug sa svojim mislima, zapišite ih na papir. Nekim ljudima već samo zapisivanje bude dovoljno za pražnjenje glave.
Ako vas negativne misli budu i dalje napadale, možete odrediti neko fiksno i ograničeno vrijeme u danu kada ćete se time baviti – drugim riječima, isplanirajte kada ćete si dozvoliti overthinkanje. Kada vrijeme istekne, trebate se uz trud i svjesnost prebaciti na nešto drugo.
- AKO STE I DALJE U GLAVI, POKUŠAJTE NAPRAVITI VJEŽBU KOJA VAS VRAĆA NA TIJELO
Sjednite udobno. Pokušajte disati iz trbuha tako da ga napunite zrakom pri udahu na nos i što dulje izdišete kroz lagano otvorena usta. Kada par puta udahnete, u sebi imenujte 5 stvari koje vidite, 5 stvari koje čujete, 5 stvari kojih ste svjesni vezano uz vaše tijelo. Nastavite disati i pokušajte imenovati tehnikom 4, 3, 2, 1. Kada u zadnjem krugu imenujete po jednu stvar koju vidite, čujete i osjećate u tijelu, provjerite kako ste sada, nakon cijele vježbe!
- RAZGOVARAJTE SA SOBOM KAO ŠTO BISTE RAZGOVARALI S NEKIM DRAGIM DJETETOM
Prenosim savjet moje edukatorice iz geštalta. Kada smo ranjivi i kad prolazimo teške trenutke, naš je unutarnji glas često povezan s našim dječjim iskustvima i ranim strahovima. Zato je u situacijama krize i napetosti bitno s tim dijelom sebe pričati kao s nekim dragim djetetom, s puno ljubavi i potvrđivanja. Ako vam je teško zamisliti da pričate s malim/malom sobom, pokušajte sa sobom razgovarati kao s najboljim prijateljem i recite sebi ono što biste rekli njoj ili njemu.
- KADA STE U PRILICI, FOKUSIRAJTE SE NA DRUGE I POMOZITE IM
Kada zapadnemo u razdoblje stresa ili u fazu lošeg raspoloženja, misli o nama samima guše nas, a glas našeg unutarnjeg kritičara jača. Tada smo ustvari poprilično sebični - usmjereni na sebe, svoje potrebe, svoje nedostatke, svoje želje, sami smo sebi najbitniji. To baš nije zdravo. Zbog toga je dobro lupiti kontru – promisliti o tome kako se baviti drugima. Možda nekome možemo ponuditi uslugu, možda možemo nešto napraviti za naše ukućane, možda negdje volontirati. Usmjeravanje pažnje s nas na druge može nam dati sasvim novu perspektivu.
- TRAŽITE PODRŠKU
Ponekad se u stresu izoliramo i od sebe očekujemo da sve sami riješimo. Možda se osjećamo ranjivo i nesvjesno si u tome zabranimo dijeliti sebe s drugima i požaliti se. Ponekad zanemarimo drage ljude, izbjegavamo druženja jer mislimo da se tako jasnije koncentriramo na cilj. Jako je važno prepoznati da smo u izolaciji predugo i da smo pretjerali. Istraživanja pokazuju da je stres manji ako uspijevamo biti s drugima, tražiti njihovu podršku i pomoć. Svi mi žudimo za povezivanjem i treba nam spoznaja da će netko biti tu za nas! Pomaže kada učimo u nekom prostoru gdje ima ljudi, u kafiću, knjižnici ili s grupom prijatelja.
- PITAJTE SE - ŠTO UČIM U OVOJ SITUACIJI (O SEBI/DRUGIMA/SVIJETU)?
Koliko god teško bilo, pokušajte pronaći barem jednu ili dvije dobre stvari u stresu koji vam se zbiva. Kada uspijemo u stresnoj ili za nas nepovoljnoj situaciji tražiti dobre strane i nabrojiti si lekcije koje nam donosi, time ustvari mijenjamo svoju poziciju – nismo više u ulozi žrtve koja reagira, nego smo aktivni i imamo mogućnost izbora. To jača našu otpornost i rastu šanse da prođemo kroz neki stres.
- POMIRITE SE S TIME DA SE ZA DOBRE STVARI TREBA POTRUDITI I ZAPETI
Uglavnom ništa kroz život ne dolazi samo i na pladnju. Okej, možda neke stvari u roditeljskoj kući zaista budu poslužene, ali za ostvarivanje ciljeva i savladavanje prepreka potreban je kontinuirani rad, sati pripreme i truda. To predstavlja i ljepotu nekog cilja ako to stavimo u perspektivu – očito je riječ o nečem važnom za nas. Ako vam nešto ide teže, postavite si manje ciljeve i pokušajte mjeriti koliko napredujete iz dana u dan.
Javite nam kako vam ide!
