PKTN
O
P
U
K
N
I
T
E

SELIDBA

Kraj jednog i početak nekog drugog poglavlja u životu. Selidba je zahtjevan psihološki proces i na ljestvici stresa nalazi se odmah nakon gubitka važnih osoba.

Paulo O from Halifax, Canada, CC BY 2.0 <https://creativecommons.org/licenses/by/2.0>, via Wikimedia Commons

Preselila sam iz starog kvarta u novi, meni malo poznat kvart. Mislila sam da sam rođena spremna za taj pothvat, no čini se da je za spremnost potrebno mnogo više pripreme.

Selidba je zahtjevan psihološki proces i na ljestvici stresa nalazi se odmah nakon gubitka važnih osoba.

Nerijetko predstavlja kraj jednog i početak nekog drugog poglavlja u životu. Može biti željena i očekivana (npr. planirano preseljenje radi studija), ali i iznenadna i neočekivana (npr. uslijed rata, potresa i ostalih užasa). Prema nekim američkim statistikama (a slična su kretanja i u europskim okvirima), prvi je razlog za preseljenje - promjena posla (30%), nov životni početak nakon određenih životnih promjena (24,4%), preseljenje radi bivanja s obitelji (22,3%), promjena mjesta stanovanja radi obrazovanja (12,1%) ili preseljenje radi partnerove promjene posla (12,7%). Milenijalci (1981. – 1996.) se najčešće sele radi promjene posla te su se zadnjih deset godina preselili barem dvaput. Pripadnici generacije baby boomera (1946. - 1960.) sele se radi novog, svježeg životnog početka, a to su u zadnjih deset godina napravili jednom. Generacija X  (1960. – 1980.) seli se najčešće također radi novog početka, što je u zadnjih deset godina bilo jednom do dvaput. Zoomeri (1997. – 2012.) i Alphe (2013. – 2022.) sele se pretežito radi obrazovanja, iako generalno duže nego ranije generacije ostaju u kućanstvu s roditeljima. 

Unutarnje promjene

Kasna adolescencija vrijeme je velikih promjena i procesa kroz koje mladi prolaze – selidba (tranzicija) od dječje prema odrasloj dobi nosi niz novih uloga, odgovornosti, odnosa. Riječ je o čestim i snažnim promjenama (u tjelesnom, akademskom, obiteljskom, vršnjačkom i radnom okruženju, ali i u dostupnosti resursa zajednice, promjene uloga i odgovornosti) koje su karakterizirane postizanjem ekonomske i psihološke autonomije, a koja danas kasnije započinje.

Selidba uvijek uključuje promjenu, bilo da govorimo o novom životnom razdoblju ili onoj selidbi koja uključuje fizičku promjenu stanovanja. Važno je osvijestiti:

1. Selidba je stresna jer obuhvaća nove izazove i potrebu za adaptacijom, nemogućnost sudjelovanja u poznatim (i ranije dostupnim) aktivnostima, gubitak ili udaljenost od mreže podrške bliskih ljudi, katkada je riječ i o jezičnim ili nekih drugim kulturološkim poteškoćama/novinama. Svaka takva promjena djeluje tako da su neki razdražljiviji nego inače, neki osjetljiviji, neki nemirniji, no generalno smo nesigurniji jer nam se mijenja ono poznato i on što nismo dovodili u pitanje. Kao da sjedimo na stolcu s tri noge, ipak nastojimo balansirati i postaviti realne i dostižne ciljeve. Treba nam neko vrijeme dok novi životni kontekst ne postane malo više naš i dok ne razvijemo nova ponašanja kojima se prilagođavamo novim situacijama. Naš lager poznatih ponašanja traži nove snage s obzirom na promijenjene okolnosti.

2. U selidbi pomaže dobro planiranje i organizacija, rješavanje smeća, pakiranje, donošenje odluka, čišćenje… Čini mi se kako bi ove korake svako toliko trebalo raditi i kao svojevrsnu mentalnu higijenu. Ne mislim, naravno, samo na onaj fizički aspekt, nego i na dovođenje u red misli koje njegujemo kao i navika u odnosu s drugima i prema sebi. Svjesno odabrati povjerenje, ohrabrivanje, podržavanje, prihvaćanje, pregovaranje, poštovanje, slušanje umjesto kritiziranja, prigovaranja, kažnjavanja, potkupljivanja, prijetnji, žaljenja ili okrivljavanja velika je seoba prema ostvarivanju dobrog odnosa sa sobom i s drugima. 

3. Selidba može imati brojne dobrobiti za mentalno zdravlje. Studirajući izvan Hrvatske, živjela sam u kampusu s brojnim studentima iz cijelog svijeta. Neizmjerno sam zahvalna na tom jedinstvenom iskustvu koje je svakodnevno tražilo fleksibilnost, prihvaćanje i prilagodbu. Bilo je potrebno razumjeti i prihvatiti kulturu i navike drugog, biti spremna ne inzistirati na bivanju u pravu ukoliko sam željela dobar odnos, biti spremna argumentirati i pregovarati, učiti i pomicati vlastite granice. Tim su procesima pomagali otvorenost, spremnost na prilagodbu i dobar odnos s cimericama i prijateljima na kampusu. Pravila nisu odmogla - danas vidim kako su nam neka pravila kampusa bila sigurna točka oko koje smo gradili našu priču. 

4. Promjenom mjesta stanovanja mijenjamo se i mi sami. Ne znači, naravno, da je takva promjena nužno loša. Naprotiv, novi životni kontekst pruža i priliku za novi početak. Šansa je to da kreiramo sebe ne na neki magičan način kao da jučer nije postojalo. Štoviše, imamo priliku integrirati sva naša dosadašnja iskustva u ovo novo te naučiti nove vještine, nova ponašanja, uključiti se u nove aktivnosti i upoznati nove ljude. Preseljenje donosi i drugačiji doživljaj i percepciju svijeta. Moguće je da ćemo promijeniti životni stil, navike i steći nova poznanstva. Promjena sredine na taj je način aktivni sudionik izgradnje nas samih, osobito ako su velike razlike između sredine koju smo napustili i one u koju smo došli (npr. promjena iz ruralne u urbanu sredinu ili selidba u drugu zemlju radi studija). 

5. Preseljenje nam može biti dobar pokazatelj kako se suočavamo sa stresom i koje strategije tada koristimo. Čekamo li zadnji trenutak? Planiramo li unaprijed? Tražimo li pomoć i podršku? Kako donosimo odluke? Možemo li se emocionalno regulirati kada situacija bude napeta? Prilika je to, vjerojatno kada raspakiramo i zadnju kutiju, da promislimo o svemu i upoznamo sebe:

Prijavi se na pktn newsletter

Uspješno ste se prijavili na naš newsletter
Oops! Something went wrong while submitting the form.
nastavi čitati

Brucoši, sretno!

Miranda
Profa, psihoterapeutkinja, obožava istraživanja
rastem, hrabrost