PKTN
O
P
U
K
N
I
T
E

Rod: od neravnopravnosti do nasilja

Je li moguće da smo svi, i kolektivno i osobno, negdje duboko u sebi svjesni da nismo ravnopravni?

925STUDIO

Rodna neravnopravnost

Prije točno mjesec dana mediji su bili puni čestitki za Međunarodni dan žena. Svatko tko je važan u društvenom i medijskom prostoru javno je pokazao koliko cijeni žene. Puno muškaraca svojim je partnericama, prijateljicama, kolegicama dalo posebnu pažnju. Poklanjalo se cvijeće, bombonijere, vodilo se na večere. Nisam primijetila da se na isti način obilježava Međunarodni dan muškaraca. 

Je li moguće da je razlog da smo svi, i kolektivno i osobno, negdje duboko u sebi svjesni da nismo ravnopravni? A, nismo.

Iskreno vjerujem da bi svako društvo koje se deklarira kao ono utemeljeno na ljudskim pravima i demokraciji moralo biti rodno ravnopravno. A nije.

Stvar je u tome da rodna ravnopravnost utječe na svaki aspekt društva i interakcije koje se u njemu odvijaju. Nedavno sam naišla na tezu kako se više od polovice svjetskog talenta, iskustva i znanja gubi zbog dominacije patrijarhata u društvu. To ukazuje na to da dominacija patrijarhata u društvu dovodi do podređene uloge žena i/ili njihovog potpunog isključivanja kao i podređene uloge ili isključivanja muškaraca koji izlaze iz okvira očekivane muževnosti u društvu. Nevjerojatan podatak, zar ne? 

Pitanje rodne (ne)ravnopravnosti utječe na sve nas. Svi živimo u tom svijetu u kojem je društvo odlučilo koristiti samo 50% svojeg kapaciteta.  

Istraživanja jasno pokazuju kako rodna neravnopravnost ima jak utjecaj na društvo, ali i na svakog pojedinca:

Prepoznajete li da sve navedeno na nekoj razini utječe na nas? Kojeg god roda bili.

Rodno uvjetovano nasilje

Osim što rodna neravnopravnost dovodi do nejednakog pristupa resursima (npr. školovanju, zaposlenju) i tako utječe na društvo na razne načine, rodna neravnopravnost dovodi i do rodno uvjetovanog nasilja. 

Rodno uvjetovano nasilje odnosi se na bilo koju vrstu štete počinjene protiv osobe ili skupine ljudi zbog njihovog stvarnog ili percipiranog spola, roda, seksualne orijentacije i/ili rodnog identiteta. 

Ukorijenjeno je u rodnoj neravnopravnosti, zlouporabi moći i tradicionalnim normama te predstavlja ozbiljno kršenje ljudskih prava.  Rodno uvjetovano nasilje, a posebno nasilje nad ženama, najistaknutiji je pokazatelj nejednakih odnosa moći između žena i muškaraca. Ono ne poznaje društvene ili ekonomske granice, događa se u svim društvima. Nitko nije zaštićen od nasilja!

Inicijativa Spotlight Ujedinjenih naroda i Europske unije donosi sljedeće podatke kada je riječ o rodno uvjetovanom nasilju:

Kada govorimo o LGBT+ populaciji, rezultati jednog istraživanja u SAD-u iz 2017. godine pokazuju kako je:

Rodno uvjetovano nasilje ima različite pojavnosti: fizičko nasilje, verbalno nasilje, govor mržnje, seksualno nasilje i ekonomsko nasilje. Neke od njih svi jasno prepoznajemo (barem u onome što znači nasilje, ako i nemamo svijest da je u pozadini rodna neravnopravnost) dok su neki manje vidljivi.

Fizičko nasilje. Fizičko nasilje uključuje premlaćivanje, paljenje (kože), udaranje nogama, šakama, griženje, sakaćenje, ubijanje. Neke klasifikacije u ovu kategoriju uključuju i trgovinu ljudima i ropstvo (npr. seksualni robovi). Kao i kod svih oblika nasilja, glavni cilj počinitelja nije samo (ili ne mora uvijek biti) uzrokovanje fizičke boli, već slanje poruke nadmoćnosti. To jasno demonstrira razlike u društvenoj moći. Ovakvi su oblici nasilja najčešći u obitelji (obiteljsko nasilje, nasilje među partnerima) s ozbiljnim posljedicama na (mentalno) zdravlje svih članova obitelji (privatna sfera života). Rodno uvjetovano nasilje u javnoj sferi često je povezano s pretpostavkama i očekivanjima o rodnim ulogama. Verbalno zlostavljanje, prozivanje, prijetnje i napadi u javnoj sferi često su usmjereni prema ženama, LGBT+ osobama ili onima za koje se smatra da su drugačiji. Stav i predrasude javnosti tada postaju sigurnosni problem. Istraživanja jasno pokazuju kako se mnoge LGBT+ osobe suzdržavaju od pokazivanja naklonosti u javnosti. Ovakvo ulično nasilje uglavnom ostaje neprijavljeno. 

Verbalno nasilje i govor mržnje. Riječi imaju snagu i mogu biti oružje kojim možemo ozbiljno povrijediti. Verbalno nasilje manifestira se na mnoge načine, poput ismijavanja, korištenja seksističkih ili drugih povrjeđujućih psovki, prijetnji i slično. Često se verbalno nasilje usmjerava na najemotivniji dio žrtve, poput vjere, kulture, jezika, (percipirane) seksualne orijentacije ili tradicije. Verbalno rodno uvjetovano nasilje u javnoj sferi također je uvelike povezano s rodnim ulogama te može uključivati ​​komentare i šale o ženama ili se žene mogu predstavljati kao seksualni objekti (npr. vicevi o seksualnoj dostupnosti, prostituciji, silovanju). Verbalno nasilje može se klasificirati i kao govor mržnje. Rodno utemeljen govor mržnje u privatnoj i javnoj sferi uglavnom je usmjeren na LGBT+ osobe. Rodno utemeljen govor mržnje ima cilj ponižavanja, dehumaniziranja i zastrašivanja pojedinca ili grupe ljudi. Može biti iznimno destruktivan te ponekad može dovesti i do zločina iz mržnje. Zločina motiviranog predrasudama! 

Psihološko nasilje. Svi oblici nasilja imaju psihološki aspekt jer je cilj svakog oblika nasilja povrijediti integritet i dostojanstvo druge osobe. Stoga se u ovu kategoriju obično svrstavaju oblici nasilja koji nemaju elemenata iz drugih kategorija poput: izolacije iz različitih grupa, uskraćivanje informacija, dezinformacija, ucjena, manipulacije i slično. Čest je primjer psihičkog nasilja u javnoj sferi izolacija mladih žena ili muškaraca koji se ne ponašaju prema tradicionalnim rodnim ulogama.

Seksualno nasilje. Seksualno nasilje, isto kao i drugi oblici nasilja, u pozadini ima zlouporabu moći i, često, želju za dominacijom. Ono uključuje: prisilnu vaginalnu, analnu ili oralnu penetraciju korištenjem bilo kojeg dijela tijela ili predmeta, prisilno uključivanje u druga ponašanja seksualne prirode (npr. prisilno gledanje nekoga kako masturbira, prisiljavanje nekoga da masturbira pred drugima, prisilan nesiguran seks, seksualno uznemiravanje i zlostavljanje povezano s reprodukcijom (npr. prisilna trudnoća, prisilni pobačaj, prisilna sterilizacija, sakaćenje ženskih genitalija)). U javnoj se sferi najčešće događa seksualno uznemiravanje na radnom mjestu i seksualno nasilje nad (percipiranim) LGBT+ osobama kao sredstvo kažnjavanja za napuštanje propisanih (najčešće tradicionalnih) rodnih uloga.

Socio-ekonomsko nasilje. Tipični oblici socio-ekonomskog nasilja uključuju oduzimanje zarade, nedopuštanje ostvarivanja vlastitog prihoda ili onemogućavanje zapošljavanja ciljanim fizičkim ili psihološkim nasiljem.  Socio-ekonomsko nasilje u javnoj sferi i uzrok je i posljedica rodne neravnopravnosti u društvu (dominacije jednog roda). Vidljivo je to na globalnoj razini, od uskraćivanja pristupa obrazovanju, neravnopravnosti u zaradi,  uskraćivanju pristupa uslugama, isključivanju iz određenih poslova (osobito na visokim pozicijama moći), uskraćivanje građanskih, kulturnih, društvenih i politička prava. Važno je znati da socio-ekonomska deprivacija podržava ovisnost dijela populacije te time istu čini ranjivijom na druge oblike nasilja. 

Ne postoji jedan izolirani čimbenik koji može objasniti rodno uvjetovano nasilje u društvu. Utjecaj je to mnogih čimbenika poput kulture, prava, ekonomije i politike te njihove interakcije.  

U odnosu na kulturalne čimbenike, trebamo biti svjesni da patrijarhalni i seksistički pogledi legitimiraju nasilje kako bi se osigurala dominacija i superiornost muškaraca. Ostali kulturni čimbenici uključuju rodne stereotipe i predrasude, normativna očekivanja ženstvenosti i muževnosti, socijalizaciju roda, razumijevanje obiteljske sfere kao privatne i pod muškim autoritetom, opće prihvaćanje rodno uvjetovanog nasilja u društvu te prihvaćanje nasilja kao prihvatljivog načina rješavanja sukoba u privatnom ili javnom životu. Puno je društava u kojima se fizičko nasilje nad ženama opravdava tradicijom ili čuvanjem obiteljske časti (npr. fizičko zlostavljanje ili ubijanje žena koje su se upustile u zabranjeni seksualni odnos, brak ili razvod bez pristanka obitelji). Tradicionalne norme i norme oko seksualnosti objašnjavaju veliki broj LGBT+ mladih beskućnika i rasprostranjenost zločina iz mržnje protiv njih jer ih se smatra prijetnjom (tradicionalnim) društvenim normama. 

Pravni čimbenici dijelom se odnose na društveni sustav u kojem, još uvijek, iskustvo rodno uvjetnog nasilja nosi sa sobom puno stigme pri čemu se žrtve smatraju odgovornima za privlačenje nasilja svojim ponašanjem. Nažalost, pravni sustavi mnogih država prate taj stav. Naime, iako je većina oblika rodno uvjetovanog nasilja danas kriminalizirana u većini europskih zemalja, praksa provođenja zakona u mnogim slučajevima ide u prilog počiniteljima. To objašnjava i veliku tamnu brojku oko rodno uvjetovanog nasilja (neprijavljivanje) i relativno malog broja istraga koje su poduzete zbog rodno uvjetovanog nasilja. Dekriminalizacija homoseksualnosti još je uvijek nova u mnogim društvima. Napredak je postignut u mnogim državama usvajanjem ravnopravnog braka, no u isto vrijeme to ponekad dovodi do negativnih društvenih reakcija poput jačanja stava da je obitelj samo zajednica žene i muškarca ili zabrane homoseksualne propagande koju su uvele neke zemlje. 

Nedostatak ekonomskih resursa općenito čini žene, ali i LGBT+ osobe, posebno osjetljivima na rodno uvjetovano nasilje. Ekonomska deprivacija stvara obrasce nasilja i siromaštva koji postaju samoodrživi te je žrtvama izuzetno teško izvući se iz njih. S druge strane, kada nezaposlenost i siromaštvo pogađaju muškarce, to može dovesti do situacija u kojima muškarci afirmiraju svoju muževnost nasiljem. 

Nedovoljna zastupljenost žena i LGBT+ osoba na vlasti i u kreiranju politika dovodi do smanjene mogućnosti njihova utjecaja na promjenu politike ili usvajanje strategija/mjera povezanih s rodnom neravnopravnosti u društvu. Danas je tema (ne)ravnopravnosti i rodno uvjetovanog nasilja kao posljedice relativno zastupljena u javnosti. Glasniji govornici jesu grupe u društvu koje su često izložene rodno uvjetovanom nasilju (žene, LGBT+ populacija) te svojim radom podižu svijest društva o utjecaju tradicionalnih rodnih normi, naglašavajući aspekte nejednakosti. Nažalost, neki to vide kao prijetnju i dobar izgovor na daljnje nasilje, a oni koji imaju stvarnu pravnu i političku moć unošenja promjena u društvo i podržavanja ravnopravnosti svih svojih građana glasno šute. Nije zanemarivo da većina njih jesu muškarci.

Pitanje rodne ravnopravnosti kompleksno je pitanje. Međutim, promjena je moguća. Neće se dogoditi ukoliko držimo oči zatvorenima. Kao, događa se nekom drugom. Istina je da se događa mnogima. I utječe na sve. 

Nadam se da vas je ovaj tekst pozvao da otvorite oči. I moje su oči dodatno otvorene. 

Literatura
Fact & Figures, UN Women, Facts & Figures | UN Women – Headquarters
Flores, A. R., Langton, L., Meyer, I. H., & Romero, A. P. (2020). Victimization rates and traits of sexual and gender minorities in the United States: Results from the National Crime Victimization Survey, 2017. Science Advances, 6(40), eaba6910. https://doi.org/10.1126/sciadv.aba6910
Gender-based Violence, UNHCR, https://www.unhcr.org/gender-based-violence.html
Gender-Based Violence (Violence Against Women and Girls), The World Bank,, https://www.worldbank.org/en/topic/socialsustainability/brief/violence-against-women-and-girls
Gender Discrimination Causes Inequality, Save The Children, https://www.savethechildren.org/us/charity-stories/how-gender-discrimination-impacts-boys-and-girls
Gender identity, gender-based violence and human rights, Council of Europe, https://www.coe.int/en/web/gender-matters/about-gender-based-violence
Girls' education, UNICEF, https://www.unicef.org/education/girls-education
How advancing women’s equality can add $12 trillion to global growth, McKinsey Global Institute, How advancing women’s equality can add $12 trillion to global growth | McKinsey
What are the consequences of gender inequality?, Sexuality, Poverty and Law Programme, http://spl.ids.ac.uk/sexuality-gender-faith/women-gender-power/what-are-consequences-gender-inequality

Prijavi se na pktn newsletter

Uspješno ste se prijavili na naš newsletter
Oops! Something went wrong while submitting the form.
nastavi čitati

Brucoši, sretno!

Miranda
Profa, psihoterapeutkinja, obožava istraživanja
rastem, hrabrost