PKTN
O
P
U
K
N
I
T
E

O različitosti

Volim vjerovati da nemam predrasuda, da nisam sklona stereotipima i da ne diskriminiram. I onda se uhvatim da zapravo pomalo osuđujem neke ljude. Ili grupe ljudi. Ili da osjećam laganu nelagodu kada sam u kontaktu s njima. I nije mi lako to ovako javno napisati. Znamo Ii prihvaćati različitosti?

Bruna Kazinoti

Prihvaćamo Ii različitosti? Za stvarno, ne samo deklarativno? Da ne osjećamo potrebu za prikrivenim (ili otvorenim) osuđivanjem, da ne osjećamo nelagodu kada smo u kontaktu s nekim tko je drugačiji od nas - ima drugačije vrijednosti, drugačije razmišlja, radi izbore koji su nama strani, drugačije izgleda?

Mnogi će od nas na prvu reći da, otvoren(a) sam za različitosti. I ja bih to rekla za sebe. Volim vjerovati da nemam predrasuda*, da nisam sklona stereotipima** i da ne diskriminiram***. I onda se uhvatim da zapravo pomalo osuđujem neke ljude. Ili grupe ljudi. Ili da osjećam laganu nelagodu kada sam u kontaktu s njima. I nije mi lako to ovako javno napisati. Vjerujem da su svi ljudi jednako vrijedni, no moje reakcije i ponašanje ponekad me iznenade. Osvijestiti to, koliko god bilo neugodno, i iskreno pogledati u sebe u tim situacijama, naša je šansa da to promijenimo.  

U pozadini osuđivanja i nelagode često je strah od različitog i nesigurnost. Razlozi tog osjećaja mogu biti različiti. Povezani su s našim životnim iskustvom, s time kakve smo odnose i iskustva imali u našim obiteljima, s našim prijateljima, zajednicom u kojoj živimo (ili zajednicom kojoj pripadamo) te kulturom kojoj pripadamo (uključujući tradicije). Sve to utječe na to hoćemo li se osjećati ugodno ili nelagodno među ljudima koji su drugačiji od nas.  Naše vrijednosti odražavaju naša najjača uvjerenja. Isto tako, naše vrijednosti i uvjerenja usmjeravaju naša životna iskustva poput partnerskih odnosa i prijateljstava koje stvaramo, naših vjerskih i duhovnih orijentacija, karijera koje biramo, odnosa prema novcu, političkih ideologija i mnogih drugih. Kada se naše vrijednosti značajno razlikuju od vrijednosti drugih, nije rijetko da naša reakcija bude borba za naše vrijednosti (često praćena uvjeravanjem drugih što je ispravno te osuđivanjem) ili izbjegavanje (ponekad i izolacija) različitih

Želimo li živjeti život u kojem smo okružni samo onima koji su isti kao mi? Osim što je to gotovo nemoguće, čini mi se da bismo mnogo i izgubili - mnogo prilika za učenje, preispitivanje, otvaranja novih perspektiva. Mnogo prilika za osobni razvoj. 

Svi mi imamo neka opća ljudska obilježja (ona koje nas svrstavaju među ljudska bića), potom i obilježja koja dijelimo s kulturom kojoj pripadamo (i po kojoj smo različiti od drugih kulturalnih skupina) te, naravno, osobnu jedinstvenost (po našoj smo interpretaciji događaja, iskustva i osjećaja jedinstveni). I sve tri spomenute komponente osobnosti važno je razumjeti.

Važno je razumjeti kulturu iz koje dolazimo jer ona određuje, između ostalog, našu hijerarhijsku strukturu vrijednosti, organizira sustav vjerovanja, nudi jedinstvenu interpretaciju povijesne i sadašnje realnosti te definira društvene uloge. Taj je utjecaj velik! Važno je razmišljanje o tome kako kultura u kojoj živimo utječe na naš život. Otkrit će nam jesu li neka naša obilježja i izbori privilegija u društvu u kojem živimo ili su izvor predrasuda, stereotipa ili diskriminacije koju smo osjetili. Na primjer, kako je biti žena u našoj kulturi? Ili, korak dalje, kako je biti žena koja je odlučila nemati djecu? Kako je to biti homoseksualne orijentacije za muškarce u našoj kulturi? Kako je to biti drugačije narodnosti? Drugačije vjeroispovijesti od one dominante? Kako je to imati 25 godina? ili 70? Kako je to biti umjetnik ili doktor ili pravnik? Kako je to biti u partnerskoj vezi ili biti sam? Kako je to imati drugačija politička uvjerenja od dominantnih struja u našoj kulturi?

Sigurna sam da su se mnogi od vas, čitajući neka od ovih pitanja i razmišljajući o svojim iskustvima, sjetili situacija kada ste bili izloženi predrasudama, stereotipima ili diskriminaciji zbog nekih od vaših obilježja. Osvještavanje vlastitog iskustva bivanja različitim pomaže da se otvorimo prema drugim različitima. Svijest o kulturi iz koje dolazimo pomaže da osvijestimo od kuda ide ta (moguća) nelagoda kada smo u prisustvu drugačijih od nas. 

Svi smo mi izloženi krivim informacijama i stereotipima o ljudima. Informacije dobivamo preko medija, od ljudi u našem okruženju, kulture u cjelini. Isto tako, imamo iskustvo da se s ljudima postupa nepravedno, bez poštovanja i njih i njihovih ljudskih prava jer su siromašni, migranti, stariji članovi društva, žene. Imamo i iskustvo da nemaju svi iste šanse u društvu u kojem živimo. Ta iskustva mogu dovesti do toga da se loše osjećamo (najčešće bespomoćno), da se udaljavamo od grupa koje su na meti kulturalnih predrasuda, stereotipa ili diskriminacije kao i od onih koji se tako ponašaju. Upravo ta iskustva mogu biti temelj našeg nerazumijevanja različitosti i straha od nje. 

Suočavanje s različitosti važno je za naš osoban razvoj. Za širenje naših perspektiva, preispitivanje naših vrijednosti, mogućih predrasuda, stereotipa, diskriminirajućih ponašanja. Važno je i za naše suočavanje sa strahom od drugačijih.

Istraživanja pokazuju kako se povećanjem interakcije s onima prema kojima imamo predrasude ili o kojima imamo stereotipna razmišljanja, smanjuju predrasude i stereotipi. Posljedično, to smanjuje i naša diskriminirajuća ponašanja. Otvorena interakcija s drugačijima od nas doprinosi bogatstvu naših iskustava. I može oplemeniti naš život. Naša otvorenost i prihvaćanje različitosti utječe i na okruženje u kojem živimo. Svatko od nas može doprinijeti sprečavanju nepravednosti i nejednakosti u društvu, malo po malo. 

Ne želimo (ni nesvjesno) podražavati rasizam, seksizam, klasizam, homofobiju, agizam, šovinizam..., zar ne? Stoga, hrabro se preispitajmo. 


*Predrasuda je neprijateljski ili negativan stav prema pripadnicima prepoznatljive grupe ljudi, koji se zasniva isključivo na njihovom članstvu u toj grupi (temeljeno na emocionalnoj komponenti stava, npr. Žene su nesposobne.)
**Stereotip je nepromjenjiva slika, ideja ili predodžba koju jedna društvena skupina ima nad drugom, kojoj se općenito pripisuju osebujna ponašanja, kvalitete, sposobnosti ili osobine (temeljeno na kognitivnoj komponenti stava, npr. Dalmatinci su lijeni.)
***Diskriminacija je ponašanje ili postupak, obično negativan, prema pojedincu ili skupini ljudi, posebno na temelju spola/rase/društvene klase, itd. (ponašajna komponenta stava, npr. Mladima ne treba dati da odlučuju.)



Prijavi se na pktn newsletter

Uspješno ste se prijavili na naš newsletter
Oops! Something went wrong while submitting the form.
nastavi čitati

Brucoši, sretno!

Miranda
Profa, psihoterapeutkinja, obožava istraživanja
rastem, hrabrost