Danas, više nego ikada, vidimo razorne posljedice zatvaranja očiju pred nerješavanjem važnih društvenih pitanja i nepravde u našem društvenom sustavu. Informacije su dostupne u bilo koje vrijeme i gdje god da jesmo. To u naše živote donosi više svijesti o nesposobnosti (ili nespretnosti) onih koji imaju moć rješavanja važnih društvenih pitanja – od nerješavanja važnih ekoloških pitanja i pitanja opstanka zemlje, brige o (mentalnom) zdravlju populacije do zapostavljanja mnogih ranjivih skupina i kršenja njihovih prava.  

Kroz razvoj tehnologija, pogotovo društvenih mreža, svima nam se otvara mogućnost da lakše (nego prije) utječemo na društvo u kojem živimo. Društvene mreže donose mogućnost komunikacije velikog broja ljudi i mogućnost javnog osvjetljavanja važnih društvenih pitanja. Kako se povećava interakcija među ljudima, tako se razvija i kritičko mišljenje, osvještavaju se važna društvena pitanja. Posljedično, otvara se sve više mogućnosti da potaknemo društveno korisne inicijative ili da sudjelujemo u njima. 

Unosite li malo (ili više) aktivizma u svoj život? Podržavate li rješavanje tema koje držite važnima za društvo u kojem živimo? Tema oko kojih vam se podiže energija, možda ljutnja, kada vidite kako se (ne)rješavaju? Zagovarate li nečija prava?

Svima nam je važan osjećaj imanja utjecaja na okruženje u kojem živimo. Važno je za naš razvoj, važno je za razvoj društva u kojem živimo. Važno je to i za naše mentalno zdravlje.

Kako imamo odgovornost za svoje živote (ponašanje, misli, osjećaje, odluke…), tako imamo i odgovornost za društvo u kojem živimo. Nemojmo bježati od toga.

Brene Brown jednom je rekla da niti jedan čovjek ne može biti u potpunosti sretan dok drugo ljudsko biće pati. Svi smo mi povezani i razne nepravde ili loša rješenja društvenih problema utječu na živote svih nas. 

Istina je da doživljavamo svijet oko nas s različitim stupnjevima svijesti oko važnih društvenih pitanja, pravednosti, jednakog pristupa prilikama za sve. Razmislite: Utječe li na vaš život pitanje neprikladnog odgovora na nasilje u društvu? Utječe li na vaš život pitanje prava žena? Utječe li na vaš život pitanje prava osoba s invaliditetom, nacionalnih manjina, LGBTQ+ populacije, osoba s problemima mentalnog zdravlja? Utječe li na vaš život pitanje klimatskih promjena?

Vjerujte mi da utječe. Jednom ćete doživjeti, ili će doživjeti netko tko vam je važan, udarac partnera, nižu plaću na istom radnom mjestu jer je žena, nemogućnost ulaska u neku instituciju jer je osoba s invaliditetom, odbacivanje zbog nacionalnosti, netko će se zaljubiti u osobu istog spola, netko se neće moći zaposliti zbog povijesti mentalnih bolesti, netko će biti ismijan zbog prekomjerne težine, pretamne boje kože, jer je preženstven, jer je premuževna. Mogli bismo, u ne tako dalekoj budućnosti, stajati u redu da bismo kupili pitku vodu…

Aktivizam se često razumije kao protivljenje nekim rješenjima, postupcima, odlukama (često onih na vlasti ili onih koji imaju moć – moć odlučivanja, financijsku moć, veliku moć utjecaja na javno mišljenje). Ponekad se povezuje s destrukcijom, čak i agresijom. I, da, ponekad je stvarno tako. Aktivizam može u sebi kriti i manipulaciju kako bi se ostvarili nečiji osobni interesi. I, da, tako opisan, može biti neprivlačan za mnoge. I treba biti. 

No, aktivizam je i orijentiranost na rješavanje društvenih pitanja i problema, poziv na dijalog i učinkovitu (re)akciju. U tom smislu on je proaktivan i orijentiran na rješenja. Konstruktivan aktivizam ima korijen u preuzimanju odgovornosti. Za sebe, za društvo u kojem živimo. Utjecaj i aktivno uključivanje u stvaranje pravednog društvenog sustava donosi dobrobit nama, ali i onima oko nas.  Postoje dokazi da konstruktivni aktivizam vodi do većeg psihološkog blagostanja. Pojačava osjećaj kontrole nad našim životima i umanjuje osjećaj bespomoćnosti -  jedan od osjećaja s kojim se najteže nosimo i, dugoročno, može značajno utjecati na naše mentalno zdravlje. Aktivizam nam donosi osjećaj da možemo utjecati na društvo u kojem živimo, da možemo podržati druge u zastupanju njima važnih pitanja.

Suprotnost aktivizmu jest pasivnost, apatija i, ponekad, mentalitet žrtve. Vjerovanje da ništa ne možemo promijeniti u okruženju u kojem živimo i da nemamo nikakvu moć. A imamo je.

Možemo…

• uključiti se aktivno u rasprave na društvenim mrežama o društveno važnim pitanjima
• pokrenuti/sudjelovati u kampanji da bismo potaknuli interes ljudi o nama važnim pitanjima
• organizirati ili se uključiti u peticije
• zagovarati važna društvena pitanja
• organizirati/sudjelovati u angažiranoj umjetnost (artivizam)
• podržati važno društveno pitanje odlaskom na koncerte, festivale, izložbe organizirane kako bi se oko javnosti usmjerilo na njegovo rješavanje
• podržati rješavanje važnih društvenih pitanja odlaskom na demonstracije.

I još mnogo toga. 

Iznimno je važno sudjelovati u procesu stvaranja kulture u kojoj svi imamo pravo i odgovornost osjećati se vrijednima, stvarati bolje društvo za nas i druge, iskusiti dobrobit i poštenje.

Aktivirajmo se da bismo mi, oni koje volimo i one koje ćemo tek voljeti živjeli u boljem društvu. Pravednijem, humanijem, sigurnijem, sretnijem.

‍